Gripa (Influenza) je akutno, respiratorno, zarazno oboljenje koje se javlja epidemijski u zimskim mjesecima. Uzročnici gripe su tri tipa virusa influence: A,B i C. Prema izvještajima do sada, ove godine su detektovani virusi influence A i to: H3N2 i H1 N1. Kod hroničnih bolesnika, imunokompromitovanih bolesnika, kod gojaznih ljudi ili kada se ne odleži bolest, može doći do teških komplikacija.
Gripa počinje naglo, sa povišenom temperaturom prvih dana i općim simptomima kao što su kostobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja i malaksalost a tek nakon par dana se javljaju: gušobolja kijavica i suhi kašalj. Kod male djece često se javlja povraćanje i proliv. Trajanje bolesti je obično 7 do 10 dana, dok je oporavak relativno dug i spor. Kašalj, umor i slabiji apetit mogu potrajati sedmicama.
Komplikacije gripe se češće javljaju kod hroničnih bolesnika i starijih osoba i mogu prolongirati bolest do mjesec dana. Najčešće komplikacije gripe su: sinusitis, otitis, laringitis, bronhitis i pneumonija. Veoma i po život opasna kompikacija kod djece je Reyov sindrom kada dolazi do oštećenja mozga i jetre, a povezan je sa uzimanjem acetilsalicilne kiseline koja je stoga kontraidikovana za obaranje povišene temperature kod gripe, osobito kod djece.
Upala pluća može biti primarna, virusna, sekundarna bakterijska ili miješana infekcija.
Virusna upala pluća počinje sa tipičnim simptomima gripe: prlongirana povišena temperatura, kostobolja, malaksalost, nakon čega se pojavi produktivan kašalj sa sukrvavim iskašljavanjem, otežanim disanjem i modrinom usana i okrajina.
Sekundarna upala pluća obično se javi na kraju bolesti, sa ponovno povišenom temperaturom, kašljem sa produktivnim iskašljavanjem, slabošću i bolovima u grudima. Najčešči uzročnici su bakterije: Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, H. influenzae i gram negativne bakterije.
Dijagnoza gripe se postavlja na osnovu kliničke slike, epidemiloških podataka i izolacije virusa gripe iz brisa nazofarinksa.
Liječenje gripe je simptomatsko i podrazumijeva odmaranje, upotrebu Paracetamol tableta za obaranje temperature, unos dovoljne količine tečnosti, čajeva, vitamina C, a hroničnim bolesnicima oboljelim od gripe se ordinira i odgovarajuća antivirusna terapija / Oseltamivir /.
Ukoliko kod bolesnika oboljelog od gripe dođe do pojave simptoma kao što su: kratak dah, otežano disanje, bol u prsima, ošamućenost, povraćanje ili ako povišena temperatura duže potraje, što sve ukazuje na moguće komplikacije, neophodno se odmah javiti ljekaru.
U slučaju bakterijskih komplikacija gripe ili superinfekcije, potrebno je da ljekar odredi i odgovarajući antibiotik.
Prevencija gripe je najvažnija mjera kada se ima u vidu velika zaraznost i ozbiljnost oboljenja, koja kod bolesnika, koji najčešće spadaju u rizične skupine, može dovesti do smrtnog ishoda.
Najbolja prevencija gripe je vakcinacija koja se preporučuje osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima, imunodeficitarnim bolesnicima i zdravstvenim radnicima.
U sezoni gripe treba izbjegavati veće skupove i kontakt sa oboljelim. Veoma je korisna zaštita upotreba zaštitnih maski osobito u kolektivima, u javnom prevozu. Također preporučuje se redovno pranje ruku, kod kašlja upotreba maramica i provjetravanje prostorija.
Pripremila: prim.dr. Nina Hrabač,spec.infektolog
