KLINIČKI ZNAČAJ I METODE ODREĐIVANJA HEPATITIS I TUMOR MARKERA

U sklopu nastavka kontinuirane edukacije Odjeljenja za medicinsko-biohemijsku laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš", lab. tehničar Alma Bezdrob, prezentirala je uposlenicima odjeljenja temu „Klinički značaj i metode određivanja hepatitis i tumor markera".

alma predavanja lab 2014

Maligne bolesti su, kao uzročnici smrti, na drugom mjestu, odmah iza srčanih oboljenja. Kako je za liječenje malignih oboljenja od presudnog značaja njihovo što ranije otkrivanje, istraživanjima na tom polju danas se intenzivno bavi cijeli svijet. Na žalost, za sada još uvijek ne postoji neki laboratorijski ili drugi dijagnostički test koji bi jasno i dovoljno rano nedvosmisleno pokazao da li neka osoba boluje od maligne bolesti. Biohemijske promjene u malignim bolestima rezultiraju i kvalitativnim i kvantitativnim promjenama raznih sastojaka tjelesnih tekućina. Stoga, u dijagnostici malignih bolesti uvijek treba obratiti pažnju na:

- cjelokupni nalaz i promjene koncentracija raznih analita u biološkom uzorku
- pojavu ili povećanje koncentracije tumorskih markera.

Danas postoji veliki broj tumorskih markera ali je bitno naglasiti da nijedan nije u potpunosti specifičan i osjetljiv. To znači da se pojedini markeri mogu pojaviti i kod benignih oboljenja, i da nisu uvijek pozitivni, naročito u ranoj fazi maligne bolesti. Ipak njihovu ulogu u dijagnostici ne treba zanemariti, posebno ukoliko se sumnja na određeni maligni proces. Stoga se u dijagnostici određuje više tumorskih markera, čime se povećava njihova osjetljivost i specifičnost.

Hepatitis je u gastroenterologiji svaka upalna bolest jetre. Klinička slika i prognoza, kao i terapija ovisi o uzroku.
Akutni hepatitis najčešće nastaje zbog infekcija virusima:

  • hepatitis A
  • hepatitis B
  • hepatitis C
  • hepatitis D (samo ako je prisutan i virus hepatitisa B)
  • hepatitis E
  • hepatitis G

No može biti uzrokovan i jednim od sljedećih virusa:

  • virusima parotitisa
  • virusima rubele
  • citomegalovirusom
  • Epstein-Barrovim virusom
  • virusima herpesa

Akutni virusni hepatitis je najčešća virusna bolest sa učestalošću 20-25 % svih hepatitisa.
Hronični hepatitis je klinički sindrom heterogene etiologije, tj. grupa bolesti sa nekroinflamatornim procesom u jetri, često praćene fibrozom i sa trajanjem duže od 6 mjeseci. Oštečenje može da progredira u cirozu i hepatocelularni karcinom. Etiološki se hronični hepatitis klasifikuje u nekoliko grupa:

  • virusni (hepatitis B i C)
  • autoimuni hepatitis (tip 1, 2, 3)
  • autoimune holestatske bolest
  • hepatitis izazvan lijekovima
  • alkoholni hepatitis...

S obzirom na to da je ova bolest učestala i da postoji velik rizik kod rukovanja biološkim materijalom osoba oboljelih od virusnog hepatitisa, vrlo je bitno stalno edukovanje i podsjećanje na sve činjenice vezane za ovu opaku bolest, posebno zdravstvenog osoblja.

D O W N L O A D

Download icon

 
Više članaka...
Anketa
Da li ste imali iskustva sa korupcijom u Bolnici?
 
Lokacija bolnice

adres

Brošure za pacijente

brosure_za_pac

Interna edukacija

BLS SCREEN

Acido bazna SCREEN

Mirza Panjeta-Rehabilitacija nakon ugradnje endoproteze thumb