Zdravstveni efekti zagađenja vazduha ostaju javna zdravstvena zabrinutost širom svijeta. Utvrđeno je da se štetni efekti zagađenja vazduha povezuju sa rastućim morbiditetom i mortalitetom.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije vanjsko aerozagađenje je uzrok smrti oko 7 miliona ljudi u svijetu .
Neželjeni efekti variraju sa vrstama zagađivača i lokaliteta.
Stanovništvo u gradovima je najugroženije, gdje je vanjsko aerozagađenje obično ozbiljan ptroblem radi visoke koncentracije zagađujućih materija iz industrije i emisije vozila.
Glavni zagađivači su lebdeće čestice promjera PM 2,5 i PM 10 mikrona, Ozon, Sumporni-dioksid, Azotni-dioksid, Ugljen-moksid, mikroorganizmi (bakterije, virusi) itd.
Štetni efekti navedenih zagađivača na zdravlje su smanjenje pulmonalne funkcije, povećanje plućnih infekcija, akutna pogoršanja HOPB-a, pogoršanje Astme i nastanak karcinoma pluća. Uzrokuje i veću prevalenciju Astme u djetinjstvu, smanjenu kilažu kod novoređenčadi.
Utiče i na neurorazvoj djeteta do pet godina. Aerozagađenje povećava rizik nastanka raka mokraćne bešike, nastanka akutnog infarkta miokarda. Također, povećava rizik od nastanka moždanog udara, pogoršanja aterosklerotkih promjena, Parkinsonove bolesti.
Kako se zaštiti kao pojedinac?
- Pratiti upozorenja i informacije o zraku.
- Smanjiti boravak na otvorenom. Osobit oprez kod hroničnih bolesnika, trudnica i djece.
- Ukoliko je neophodno kretanje na otvorenom treba se zaštititi respiratornim maskama.
- Izbjegavati prostorije i otvorene sredine gdje se loži ugalj.
- Izbjegavati prometne ceste i raskrsnice.
Pripremila :mr.sci.med.dr.Jasmina Mustafić Pandžić,spec. pneumoftiziolog