Najnovija istraživanja pokazuju da raste broj osoba koje pate od raznih alergija. Više od 30 posto svjetskog stanovništva, od kojeg 25 posto mladih, ima neku od alergijskih bolesti. Najčešći simptomi su curenje nosa, kašljanje, kihanje, crvenilo i promjene na koži, otežano gutanje. U težim slučajevima simptomi alergije poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka mogu biti opasni po život. Od alergija pate osobe s oslabljenim imunološkim sistemom organizma, koji nije u stanju da se izbori s alergima. Takve osobe osjetljive su na bezopasne stvari poput prašine, polena, određene vrste hrane, uboda insekata, dlake mačke, psa i sl. Alergeni se prenose putem zraka i mi ih udišemo. Alergije se manifestuju i kroz tahikardiju, hipotenziju, vrtoglavicu, slabost, poremećaj svijesti, proširenje zjenica, napetost, strah, nemir, a u težim slučajevima može doći do kome. Osim na prirodne stvari osobe mogu biti alergične i na određene lijekove. Neke osobe su alergične na alkohol, koji može ubrzati alergijsku reakciju i dovesti do anafilaksije.
Stručnjaci podsjećaju da je alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći oblik alergije koji pogađa svaku desetu osobu. Karakteristični simptomi su svrbež, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Javlja se u proljeće i ljeto kada je polenacija prisutna.
Alergija nije izlječiva, ali ipak postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti. Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije. Što se tiče alergije na hranu, treba izbjegavati prehrambene proizvode na koje se javlja alergijska rekacija.
Pogoršanje alergije može spriječiti uklanjanje najčešćih alergena iz okoline. Tako je preporuka da se iz spavaće sobe izbace ćilimi, prostirke i zavjese. Da bismo odstranili što veći broj grinja, posteljinu treba prati na temperaturi od 55°C i više, sušiti u sušilici ili na suncu.
Ipak, ukoliko postoji sumnja na alergiju trebate se javiti ljekaru, koji će vam propisati određenu terapiju.
